{{current.main.temp.toFixed(1)}}°C Osjećaj: {{current.main.feels_like.toFixed(1)}}°C
{{current.wind.speed}} m/s
{{current.main.pressure}} hPa
{{current.main.humidity}}%
{{current.clouds.all}}%
02. Siječanj 2013. 07:07

EKSKLUZIVNO! Rikard Štopfer: Ne želim Zelinu baciti u bankrot, ali…

Rikard Štopfer direktor je tvrtke Termalna riviera Sveti Ivan Zelina d.o.o., investitora koji je trebao preporoditi Zelinu ulaganjem od gotovo 300 milijuna kuna u izgradnju vodenog kompleksa s bazenima, zaposliti više stotina ljudi i pozicionirati grad u sam vrh ponude kontinentalnog turizma Hrvatske.

Bilo je sve idilično kada je u lipnju 2005. godine Vlado Žigrović stavljao svoj potpis na ovaj za Zelinu povijesni Ugovor, a upravo je ovaj projekt Žigroviću bio i glavna uzdanica da dobije lokalne izbore u dva mandata. Sada, s odmakom od gotovo devet godina, na vidjelo izlaze kosturi iz ormara. Porušeni bazeni ruglo su grada, ljudi više nemaju snage slušati stoput ispričane priče, a počinju se sve više otkrivati glavni akteri, nelogičnosti i razlozi zašto investitor u sve ovo vrijeme nije zakopao niti jednu lopatu. Prijelomni trenutak bilo je oduzimanje Gradu prava vlasništva na 1/3 zemljišta od strane tadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju,  što je potpuno zakompliciralo situaciju. Kulminacija su i događanja zadnjih mjeseci. S jedne strane nalazi se investitor, u izglednoj situaciji da sudskom tužbom krene dokazivati kako iz propusta grada nije mogao početi graditi. Ukoliko dobije presudu i naplati troškove i izgubljenu dobit, značilo bi to višemilijunski gubitak za grad Sveti Ivan Zelinu i gotovo neizbježan bankrot. S druge strane, novi gradonačelnik Košćec vrlo se brzo po preuzimanju vlasti ozbiljno počeo baviti ovim problemom i odlučio ga riješiti, mada s poviješću ovog slučaja nema nikakve poveznice. Košćec je u prosincu sazvao tematsku sjednicu s otvorenim pozivom bivšem gradonačelniku i drugim vijećnicima koji su sudjelovali u vođenju ovog projekta da pomognu rasvijetliti okolnosti koji su proteklih devet godina pratile projekt, uz napomenu kako se iz dostupne dokumentacije sve ne može jasno iščitati. Umjesto pomoći, Žigrović je dignuo oporbene vijećnike i skandalozno napustio sjednicu pod izlikom da nije pripremljen te da o bazenima ne želi javno govoriti. Koliko je zapravo bila šokantna ta situacija može se vidjeti i kroz medijske izvještaje Prigorskog glasnika i Radio Zeline, koji su prenijeli izvještaje s te sjednice.
Očito je da će nova vlast morati sama rješavati ovaj problem, a finalni ishod je još uvijek vrlo neizvjestan. Pokušali smo dobiti mišljenje nekog od odvjetnika, ali zbog ozbiljnosti i visoke vrijednosti spora, nitko se imenom i prezimenom ne želi potpisati pod komentare cijelog slučaja. Tek u neslužbenom razgovoru saznali smo kako se radi o sudskom sporu koji bi uz žalbeni postupak mogao potrajati barem pet godina, da je financijski rizik na strani grada puno veći te da treba uzeti u obzir sudske troškove, trud i izgubljeno vrijeme. Uz ogradu kako ne zna sve detalje predmeta, odvjetnik s kojim smo razgovarali istaknuo je da u slučaju da se pronađu olakšavajuće okolnosti za grad, grad bi svejedno trebao nadoknaditi nastalu štetu investitoru, a tek onda svoje namirenje tražiti od treće strane koja je uzrokovala promijenjene okolnosti. Bi li to značilo da grad Sveti Ivan Zelina mora tužiti Drvnu industriju Zelina i kakve pak to posljedice za sobom povlači?! O svim scenarijima i opcijama vrlo se ozbiljno razgovara, a potvrđuju to i dolasci Štopfera u Zelinu. Za Prigorje.hr je to bila prilika da s njim otvoreno porazgovaramo i odvedemo ga na mjesto tragičnog uništenja nekad poznatih i vrlo popularnih Zelinskih bazena.

Ljude zanima jednostavan odgovor što se dogodilo i tko je kriv za ovu situaciju sa Zelinskim bazenima?
Nije bilo razumijevanja, znanja, dobre volje i osjećaja za interes lokalne zajednice od strane bivše vlasi grada Sveti Ivan Zelina, točnije, dijela involviranih, odnosno onih koji su tada donosili odluke. Možete to svesti na jedno ime, jer su ostali ionako bili samo sateliti koji su se kretali po unaprijed dogovorenoj putanji. Duga je to priča, ali da vas ne opterećujem sa svim detaljima, na kraju se dogodilo da upisom Hrvatskog fonda za privatizaciju Grad više nije bio isključivi vlasnik čestice koja je sastavni dio Kompleksa, odnosno Koncesijskog ugovora. Tim činom je onemogućen nastavak projekta.

Jeste li vi uopće mislili graditi? Postoje svakojake priče.
Takvi troškovi se ne rade iz hira. Registrirali smo tvrtku u Hrvatskoj, dali sve garancije, angažirali osim iz Hrvatske, tvrtke iz Slovenije i Italije, osigurali potreban novac. Primjerenije bi bilo pitanje koji je trebao biti interes biti Grada, kada je već bio proveden upis HFP-a i onemogućena daljnja realizacija – tražili su nas dodatne garancije u iznosu od 4 milijuna eura. Uz prvu našu garanciju to bi sveukupno bilo pet milijuna eura. Moram priznati da za ovakav scenarij nisam čuo nigdje na svijetu, osobito u zemljama koja su otvorena za strana ulaganja. Što se priča tiče, sada je jasno kako od samog početka nije bilo dobre namjere prijašnje gradske vlasti, što možete vidjeti iz prvog intervjua u Prigorskom glasniku. Na zahtjev predsjednika naše kompanije – investitora, otišao sam u Zelinu pogledati lokaciju, vratio se u Lugano i ispričao mu kako u Zelini možemo napraviti isplativ projekt. Nakon našeg razgovora, predsjednik je rekao „…dobro, onda idemo u tu investiciju“. Potpisali smo Ugovor u kojem su bili priloženi zemljišno knjižni izvadci, sve vlasništvo Grada 1/1, da bi se vrlo brzo klupko počelo odmotavati.

Na što konkretno mislite?
Dok je Grad imao interesa za prolongiranjem svojih obveza, sve je bilo uredu. Dalje je sve ostalo bila prisila na nelogične uvjete, na koje smo morali pristajati kako ne bi došlo do raspada političke koalicije u Gradu, koju je tada Žigrović imao. Od momenta potpisa Koncesijskog ugovora nailazili smo na stalne opstrukcije, totalno nerazumijevanje procesa i pristupa u načinu realizacije investicije. Zbog neizvršavanja obveza Grada prihvaćali smo odgode ispunjenja obveza Grada i sklapali dodatne Anekse ugovora kako bi ih prolongirali (ukupno 14 mjeseci), da bi nastavno radili pritiske i tražili dodatnih 4 milijuna eura garancije. Da nismo imali čvrstu namjeru realizirati projekt, kako ste pitali, davno smo mogli odustati od ugovora. Međutim to nam nije bilo niti u primisli.

Želite li reći da Vas je Žigrović svjesno zavaravao?
Jednim dijelom je bio pod velikim pritiskom jednog koalicijskog partnera, da bi se kasnije i on sam transformirao. Nije čak dozvolio izvođenje pripremnih radova koji uključuju geotehničke istražne radove, a koji su bili preduvjet za nastavak rada na projektiranju.

I što sada, prijetite li tužbom Gradu?
Postoje troškovi koje netko mora pokriti. Ja sam odgovorna osoba tvrtke Termalna riviera i u duhu savjesnog gospodarstvenika moram brinuti o poslovanju. Uostalom, imam odgovornost prema vlasniku. Mi smo u Zelinu došli investirati s namjerom koju nitko više ne pamti, ali nije niti bitno, jer izgleda da ovoj državi malo toga pada na plodno tlo.

A što ako Grad tuži vas?
A temeljem čega, molim vas?

Hipotetski, vi tužite Grad i dobijete. Jeste li svjesni da to znači bankrot za Zelinu?
Nažalost, ovo je pretvoreno u slučaj gdje ćemo svi izgubiti. Grad više, jer će teško naći novog ulagača, posebno nakon svih ovih okolnosti, ali sigurno ne više pod uvjetima ugovora koji smo mi ponudili. Priznajem da mi nije lako razmišljati o varijanti gdje se ja nalazim u poziciji da krojim sudbinu 17 tisuća ljudi jednog grada. Ne želim o sebi razmišljati da sam taj koji će baciti grad u bankrot i utjecati na to da grad nema za normalno funkcioniranje, da mora gasiti javnu rasvjetu, da nema za očistiti ceste ili odvoz smeća, da ne može sufinancirati rad vrtića, da stanu donacije za kulturu i sport i slično. Jedna je stvar kad se sporite sa pravnim subjektom, ali ovo je potpuno druga situacija. Međutim, žalosno je i ironično da gospodin Žigrović nije razmišljao o posljedicama kad je na krajnje podmukao način pokušao tvrtku Termalna riviera staviti u stečaj. I to još na trošak gradskog proračuna. Da sam osvetoljubiv mogao bi lako Zelinu baciti u bankrot. Ponavljam nije nam cilj, a niti građani Zeline ne bi trebali biti kolateralnim žrtvama nerazumnih postupaka gospodina Žigrovića. Ako dođe do te situacije, odluka neće biti moja. Bit će to odluka suda koji će presuditi temeljem iznesenih argumenata.

Stalno spominjete Žigrovića?
A koga dugoga? Pa svima je jasno da je on bio jedini i neprikosnoveni. Kad je nastao problem sa upisom HFP-a, bilo je to u predizborno vrijeme, dogovor je bio da nećemo ništa poduzimati do završetka izbora. Tada nismo željeli niti na koji način utjecati na rezultate izbora i nečiju egzistenciju. Nekoliko godina kasnije gospodin Žigrović je na sve zaboravio i pokrenuo postupak stečaja tvrtke Koncesionara na način suprotan važećem zakonu, dovodeći sebe u vrlo delikatan položaj.

Ali zar nije nelogično da Žigrović potpiše ugovor, pred javnosti se kune u značaj projekta, a onda ga prema vašim riječima svim silama želi raskinuti?
Ne bih ulazio u ocjenu njegove logike. Što se raskida tiče, to je nesvakidašnja bizarnost. Još od 2009. godine Žigrović tvrdi da je suradnja raskinuta. Naravno da to nije istina, ništa takvog nije potpisano i to možete i sami provjeriti u državnom registru koncesija. Međutim, on je to tako sebi složio u glavi da bi nakon toga išao Hrvatskom nogometnom savezu nuditi tu istu zemlju na kojoj je nama dao koncesiju – za izgradnju nogometnog kampa. Danas vidimo da se taj kamp neće graditi u Zelini, ali to samo govori o Žigroviću. Čovjek je izgubio kompas.

A što je s Košćecom?
Ne poznajem ga dovoljno. Vidjeli smo se tek nekoliko puta. Ostavlja dojam realne osobe, jasnog stava i jasnih ciljeva, a kad razgovara gleda sugovornika u oči.

Znači ima neke nade za rješenje problema?
Razgovaramo o tome i zato sam uostalom danas i ovdje. Prije ili kasnije morat ćemo pronaći neko rješenje. Svako prolongiranje povlači za sobom i povećanje troškova te komplicira situaciju.

Galerija slika

Prikaži cijelu galeriju
Povezane vijesti Više članaka
Prigorje.hr © Prigorje danas j.d.o.o.
Postavke kolačića Web stranice portala Prigorje.hr koriste kolačiće u svrhu analitike i oglašavanja, kako bi mogli pružiti korisnicima najkvalitetniju uslugu, koristiti anonimizirane informacije u svrhu poboljšanja portala, te oglašavati relevantne ponude korisnicima.
Napredne postavke kolačića Web stranice portala Prigorje.hr koriste kolačiće u svrhu analitike i oglašavanja, kako bi mogli pružiti korisnicima najkvalitetniju uslugu, koristiti anonimizirane informacije u svrhu poboljšanja portala, te oglašavati relevantne ponude korisnicima. Kroz napredne postavke je moguće kvalitetnije urediti prefrencije.
  • Osnovni kolačići
  • Kolačići vezani uz spremanje privola korisnika (ne sadrže identifikacijske podatke), te kolačići vezani uz anonimizirano praćenje prometa na stranicama Prigorje.hr (Google Analytics)
  • Analitika
  • Sustav za naprednije praćenje ponašanja korisnika. Svi korisnici su anonimizirani i informacije o njima su svedene na vrstu operativnog sustava i pretraživač (browser) koji koriste.
  • Oglašavanje
  • Kolačići za korištenje sustava za personalizaciju oglašavanja na temelju anonimiziranih aktivnosti Prigorje.hr-a.
  • Društvene mreže
  • Prikaz interaktivnih elemenata društvenih mreža na stranicama Prigorje.hr
Zatvori