prigorjehr-regionalni-portal
Menu

Pogledajte izložbu o Vjenceslavu Richteru

Pogledajte izložbu o Vjenceslavu Richteru

Vjenceslav Richter (1917.-2017.)

Prošlo je sto godina od rođenja jednog od najznačajnijeg arhitekta i vizionara kojeg je Hrvatska imala tijekom 20. stoljeća. Vjenceslav Richter bio je intelektualac širokih pogleda i svjetske reputacije, prateći i stvarajući razvojne trendove unutar arhitekture i modernog urbanističkog planiranja. Bio je i osoba privržena Zelini i Omilju iz kojih je potekao i koje nikada nije zaboravio niti odbacio.

Rođen je 8. travnja 1917. godine u Donjoj Drenovi. Svoje rano djetinjstvo i osnovno školstvo završio je u Omilju gdje su mu otac Ivan, a kasnije i brat Josip, bili ravnajući učitelji. Osnovnu školu pohađa od 1923/4. godine, sve do 1928., kada upisuje Državnu Prvu realnu mušku gimnaziju u Zagrebu. Omilje će odigrati značajnu ulogu u životu Richtera, prvotno kao dječaka, jer je tu polazio osnovnu školu i živio, a drugotno kao studenta u vrijeme NOB-a kada je u Omilju zajedno s dvojicom prijatelja konstruirao, izgradio i djelovao unutar ilegalne štamparije. Sudbina je htjela da se ovaj dio Richterove biografije nesretno završi pa je nakon pada štamparije bio zarobljen i ilegalno prebačen u Austriju gdje je dočekao kraj Drugog svjetskog rata.

Povratkom u Zagreb nastavlja studij te vrlo rano počinje stvarati neka od najvažnijih arhitektonskih projekata. Godine 1947. izrađuje prvi izložbeni paviljon i to Jugoslavenski paviljon u Trstu. Godinu dana ranije Richter upoznaje u Opatiji, Ivana Picelja, poznatog hrvatskog slikara, dizajnera i grafičara. Nedugo nakon toga, preko Picelja, Richter upoznaje i Aleksandra Srneca, hrvatskog avangardnog slikara, kipara, dizajnera i autora animiranih filmova. Ovim poznanstvom započinje suradnja koja će izroditi osnivanjem grupe ''EXAT 51''. Richter kao jedan od osnivača te grupe ujedno je i pisac njenog manifesta.

Između 1953. i 1956. godine Vjenceslav Richter radi na brojnim natječajima i projektima te izrađuje brojne paviljone na svjetskim izložbama. Projektirao je jugoslavenske paviljone na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu (1958.), Torinu (1961.), Milanu (1964.), Montrealu (1967.). Prihvaćene su mu i ideje za Muzej revolucije u Beogradu (1961.-67.), Muzej evolucije u Krapini (1966.), crkve u Bibinju (1966.) te mnogi drugi projekti uključujući i nekoliko privatnih kuća. Vjenceslav Richter umire u Zagrebu 2. prosinca 2002. godine u 85. godini života. Danas se dio njegove zbirke nalazi unutar vile koju je sam projektirao, na Vrhovcu 38 i koja je bila dom njemu i supruzi Nadi Kareš Richter.

Muzej Sveti Ivan Zelina poziva Vas na izložbu o Vjenceslavu Richteru

Muzej Sveti Ivan Zelina ima Vas čast pozvati na izložbu kojom se obilježava neumoran duh cjeloživotnog stvaranja i istraživanja Vjenceslava Richtera. Posjetite Muzej Sveti Ivan Zelina i saznajte nešto novo o intrigantnom svijetu djelovanja i stvaranja jednog od naših najvećih arhitekata i umjetnika.

Unutar izložbe po prvi puta će biti predstavljena originalna skica ilegalne štamparije u Omilju koju je izradio V. Richter, materijal povezan s djelovanjem ilegalne štamparije tijekom NOB-a kojeg čuva Muzej Sveti Ivan Zelina, te digitalizirane magnetofonske trake razgovora s Richterom. Osim toga može se vidjeti i arhitektonski elaborat za izradu interijera kafića „Relax“ u Donjoj Zelini, do sada nepoznat široj javnosti.

Tko je bio Vjenceslav Richter, gdje je rođen, zašto mu je nadimak bio Riža, što je radio 1936. godine u Berlinu, zašto je nekoliko puta bio u zatvoru, koja su njegova najznačajnija ostvarenja iz područja arhitekture itd.? Odgovore na ova i brojna druga pitanja možete saznati posjetivši izložbu.

Izložbu možete posjetiti svaki radni dan od 8:00 do 14:00 sati, a bit će otvorena do 22. prosinca 2017. godine. [PD; Foto: Muzej Sveti Ivan Zelina]

na vrh članka